Vinska tura Slankamenka


Select Milk / vinarija Milanović / vinarija Šapat / brod „Tisa“/ Manufaktura Spasić

Vinarija Milanović (Rittium)

Surduk

MLADOST U VINARIJI MILANOVIĆ

Vinarija Rittium, zahvaljujući novim proevropskim zakonima, više se ne zove tako, iako ime na ponekoj etiketi i dalje egzistira. Dok se ne nađe neko još novije ime, ili dok se ne pojave još neki Milanovići u srpskom vinarstvu da zakomplikuju stvar, vinarija koja s ponosom predstavlja originalne srpske sorte zvaće se do daljenjeg Vinarija Milanović! Po vlasniku Dejanu Milanoviću – diplomiranom juveliru!
Mesto Surduk, nekoliko kilometara uzvodno Dunavom od Belegiša, očito da dobro poznaje istoriju rittium-02alkoholnih destilata. Na tu činjenicu upućuje čuveni riblji restoran koji više od šest decenija nosi naziv „Maligan“! Sada se na tu priču nadovezuje i pre nekoliko godina podignuta Vinarija Rittium, jedna od retkih koja, uz frankovku i italijanski rizling, proizvodi vina od domaćih sorti sila, probus i neoplanta. To su sorte nastale kod nas, prilagođene našim uslovima i teroaru, ali bez prave marketinške podrške gotovo potpuno zapostavljene i gurnute u zapećak među brojnim internacionalnim belim i crvenim vinima.
A da tu ima potencijala, najbolje svedoči to što je upravo Probus iz ove Vinarije Milanović/Rittium, proglašen u Belju, u Hrvatskoj, za najbolje vino u konkurenciji vrhunskih hrvatskih vina internacionalnih sorti!
I nije to jedino priznanje za ove zapostavljene sorte. Pre mesec dana na ocenjivanju vojvođanskih vina u Krčedinu, Sila i Neoplanta iz Milanovićeve vinarije su se posrebrile, dok je Probus (opet) bio najbolje ocenjeno crveno vino! Pobedio je kaberne i ostale poznatije sorte, ali i vinsku predrasudu da sorta proizvedena u Srbiji ne može biti bolja od neke internacionalne.

Preporučena vina vinarije Milanović

Italijanski rizling


Sinonim: Graševina, Grašac, Grašica

Poreklo nije tačno utvrđeno a po nekim autorima sorta potiče iz Francuske.

Gaji se na velikim površinama u mnogim vinogorjima Panonske nizije. Čokot je srednje bujnosti sa uspravnim lastarima. Grozd je mali, valjkast, zbijen.

Italijanski rizling započinje vegetaciju u kasno proleće i sazreva u III epohi. Može se reći da je rodna sorta, dobro i redovno rađa i ima rodne zaperke.Vina sorte Italijanskog rizlinga odlikuju se zelenožutkastom bojom, čistim vinskim mirisom i harmoničnim ukusom. Uglavnom se proizvodi kao suvo vino.

Frankovka


Pored naziva frankovka, ova sorta ima veći broj različitih naziva, najčešći naziv koji određuje ovu sortu je limberg. Poreklo nije poznato. Gaji se u Austriji, Nemačkoj, Mađarskoj i Srbiji.

   Čokot je veoma bujan, rodnost dobra i redovna.Grozd je krupan i zbijen. Bobice su tamno plave boje.

   Vino je prijatnog mirisa, svetlorubincrvene boje, sa izraženim kiselinama. Frankovka je pouzdana sorta za crvena vina a naručito za rose vina.

Sila


Sila je stvorena na ogradnom polju poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, u Sremskim Karlovcima, ukrštanjem Kevedinke i Šardonea. Autori su profesori Sima Lazić, Vlada Kovač i Petar Cindrić. Ime je dobila po inicijalima autora dr. Sime Laziće SI LA.

Čokot je srednje bujnosti, grozd je rastresit, bobice sitne. Kasno sazreva i daje visoke prinose.

Vino je lako, harmoničnog ukusa sa diskretnom prijatnom aromom Šardonea. Sila je danas veoma perspektivna sorta.

Neoplanta


Ime je dobila po latinskom nazivu Novog Sada. Ova bela vinska sorta stvorena je u institutu u Sremskim Karlovcima, ukrštanjem smederevke i travinca.

Čokot je veoma bujan, relativno rano sazreva a po rodnosti nadmašuje traminac. Dobro nakuplja šećer a sadržaj kiselina je relativno nizak.

Vino ima izrazit intenzivan miris sličan Muskatu. Puno je, sa visokim sadržajem alkohola ali sa zaostalim neprevrelim šećerom. Pogodno je za proizvodnju slatkih, muskatnih vina. Čak i rakija komovica ispečena od neoplante ima karakterističan miris.

Probus


Probus je dobijen ukrštanjem skadarke i Kaberne suvinjona. Priznat je 1983.god., a ime je dobila po rimskom caru Probusu, koji je u trećem veku nove ere obnovio vinogradarstvo na Fruškoj gori.

Autori sorte su dr. Milisavljević, Sima Lazić i Vlada Kovač. Sorta se najviše gaji na Fruškoj gori.

Vinarija Rittium facebook

A: Drvarska bb, 22307 Surduk

T: +38163367710

E: rittium@gmail.com